Zorica Mršević je istraživačica, radila dvadeset godina u Institutu za kriminološka i sociološka istraživanja i dvadeset i četiri kao naučna savetnica u Institutu društveni nauka u Beogradu. Bila je profesorka Fakulteta za evropske pravne i političke studije u Novom Sadu od 2009 do 2013. Takođe, bila je zamenica republičkog Ombudsmana za rodnu ravnopravnost i prava osoba sa invaliditetom u periodu od 2008 do početka 2011. Predavala je godinu dana na Pravnom fakultetu Univerziteta u Ajovi (SAD), Centralno evropskom univerzitetu u Budimpešti tri (2001 -2004) a na Roza Majreder Koledžu u Beču jednu školsku godinu. Autorka je tridesetak knjiga i preko 400 naučnih radova iz oblasti prava, teorije nasilja, rodne ravnopravnosti, ljudskih prava žena i drugih marginalizovanih grupa i kriminologije.

Zorica Mršević se posebno angažuje na unapređenju ideja i prakse poštovanje principa nediskriminativnosti, rodne ravnopravnosti, ljudskih prava žena i marginalizovanih grupa, širenju znanja o njima, sarađuje sa državnim organima i institucijama, udruženjima i organizacijama koje se bave unapređenjem ljudskih, političkih prava i sloboda.

Knjige

Ka demokratskom društvu - Rodna ravnopravnost
ISBN 978-86-7093-138-1

Beograd 2011, Institut društvenih nauka, Pp. 229

Ova knjiga je nastala na osnovu autorkinih predavanja, istraživanja i različitih formi objavljenih radova u oblasti rodne ravnopravnosti tokom dvodecenijskog perioda devedesetih i dvehiljaditih. U tom smislu ona je tekstualni most između njenih prvih predavačkih početaka i današnje profesionalne profesorske predavačke i istraživačke aktivnosti. Zahtevati rodnu ravnopravnost, analizirati njenu manjakavost, teoretisati njenu neophodnost, argumentovati pravce razvitka i tražiti njeno dosledno ugrađivanje u pravni sistem, samo na prvi pogled je nesporno. U praksi često nije bilo tako, kao uostalom uvek kada se dovode u pitanje tradicionalni odnosi, podele uloga, odnosi moći, interesi i neprikosnovenost privilegija.

Nasilje i mi – ka društvu bez nasilja

Institut društvenih nauka, Beograd, str 278, 2014

“Nasilje i mi – ka društvu bez nasilja”, knjiga iz kriminološke oblasti Fenomenologije nasilja podeljena je na Opšti i Posebni deo. U Opštem delu se nalaze dva naslova, Razumevanje nasilja i Rodno zasnovano nasilje. U Posebnom delu obrađeno je sedam posebnih oblika nasilja, Femicid, Nasilje nad LGBT osobama, Vršnjačko nasilje, Mitovi i rituali sportskog nasilja, Verski motvisani ratovi i sukobi prošlosti i sadašnjosti, Nasilje nad ženama u islamskoj kulturi i Masovne ubice i serijske ubice. Osim pitanja uzročnosti, ovaj tekst se u svakom pojedinačnom poglavlju bavi i pitanjima specifičnih i konkretnih društvenih politika i strategija koje je potrebno preduzeti u funkciji kontra mera, odnosno mera dizajniranih za suzbijanje pojava nasilja i saniranja posledica počinjenog nasilja. Nema jasnog konsenzusa o načinu na koji bi se realizovala potpuna zaštita ljudi od nasilja, ali takođe nema ni precizne ili zajedničke ideje o tome kako treba da izgleda i na koje sve načine da bude organizovano savršeno čovečanstvo kao utopijski ambijent iz koga je nasilje eliminisano. Međutim, moguće je identifikovati neke političke vrline npr. vrline društvene saradnje, civilizovanost i tolerancije, postojanje pravednih zakona i pravednih institucija, koje sigurno mogu da se smatraju onim osobinama društva u kome nema ambijentalnih i socijalnih podsticaja individualnom, kolektivnom i grupnom nasilništvu.

Ključne reči: strukturalno i kulturalno nasilje, Lucifer sindrom, štokholmski sindrom, sindrom naučene bespomoćnoti, Đenoveze sindrom, hegemonistička muškost, slabost i raličitost žrtve, sportsko nasilje, Religijsko nasilje, Hidžab propisi, fanatici i sumanuti bolesnici

ISBN 978-86-793-153-4